Da li inovacija može da se nauči?

Ovih dana, inovacija je nešto ka čemu se teži i o čemu se dosta priča. Za većinu ljudi je inovacija zaista nejasna oblast.
Što se tiče kompanija, izgleda da im je jasno da je neophodno da budu inovativni i ulažu u ljude na današnjem konkurentnom tržištu. Međutim, ostaje glavno pitanje, da li inovacija može da se nauči?
Nameravam da u ovom članku odgovorim na to pitanje. Koristeći jednostavnu, ali veoma efektnu lean metodologiju, uradićemo eksperiment i iz njega proveriti i naučiti nešto.

Moj eksperiment je bio da pohađam akademiju za upravljanje inovacijama, koja je po drugi put organizovana kao radionica u ICT Hub.
Takođe, napraviću izveštaj sa ovog događaja koristeći faze životnog ciklusa lean proizvoda koje su: ideja, istražiti, potvrditi, rasti, održati i povući se.

DAN 1 – IDEJA
Prvi je dan i ja nemam pojma kako ova akademija može da nam pomogne na našem putu inovacija. Međutim, napredak se uvek treba pratiti, tako da smo obavili samoprocenu i rezultate okačili na zid.
Događaj je zvanično otvoren i predstavljen od strane menadžmenta ICT Hub-a.
Prva tema je bila „Razotkrivanje mitova o inovacijama“, koju su predstavile Sandra Nešić, programski menadžer ICT Hub-a i Jelena Šaranović, viši koordinator programa u ICT Hub-u. Govorile su o našim pogrešnim poimanjima toga šta je inovacija i šta nije.
Inovacija ne predstavlja nešto skupo i teško za implementaciju.
Drugi ključni govornik prvog dana bio je Vladimir Vulić, suosnivač Digitalizuj.me. Imao je zaista dobru prezentaciju o paradoksu inovacija. Prema njegovim rečima, inovacije nisu široko prihvaćene od strane zaposlenih u velikim korporacijama. Inovacija predstavlja promenu, a ljudi ne vole da izlaze iz svoje zone komfora. Prema najnovijim anketama zaposlenih u oblasti angažovanja, rezultati nisu tako dobri.
Samo 13% zaposlenih je angažovano, 63% nije angažovano, a 24% je aktivno isključeno. Zamislite samo jedan fudbalski tim u kome je samo jedan član strastven po pitanju pobede, dok ostalih osam igrača samo trče okolo i pokazuju svoje mišiće. Na kraju, postoje dva igrača koja očajnički pokušavaju da šutnu loptu u sopstveni gol. Takav tim nikada ne bi pobedio.

Prvi dan zatvoren je prezentacijom Jasmine Nikolić, iz Agile Humans, na temu organizacijske agilnosti. Po njenom mišljenju, ako želite da opstanete u modernom biznis okruženju, morate biti agilni. Postoji mnogo sredstava koja pomažu kompanijama da nauče i usvoje novi način razmišljanja. Agile, Lean i Scrum su samo alati koje kompanija koristi, a koji su potpuno neefektni bez promene kulture unutar kompanije. Ovo znači potpunu promenu načina razmišljanja.

 

DAN 2 – ISTRAŽIVATI
Drugi dan akademije upravljanja inovacijama bio je vezan za inovacije, transformaciju i preduzetništvo. Glavni govornici bili su Kosta Andrić, Sandra Nešić i Dušan Vukanović.

Postoji mnogo modela i mapa inovacije. Sve one su dostupne na internetu. Međutim, morate izabrati onu koja je najprikladnija, ne samo za vašu kompaniju, već za određeni trenutak u vremenu. Ove savete i trikove ne možete pronaći na internetu.
Razvoj internih programa koji podržavaju inovacije i preduzetništvo nije tako lak zadatak. Postoji više opcija, ali ovo je veoma rizično područje. U mnogim slučajevima, najbolje je za početak fokusirati se na tri glavne teme: organizacioni dizajn, ljudi i kultura i interni izazovi ideja. Bez obzira na to koliko je teško, organizacija koja inovira mora biti dvostruka. Oni moraju istovremeno da iskorišćavaju i istražuju.

Još jedna veoma zanimljiva tema akademije bila je korporacija i startup saradnja. Ako uspemo da stvorimo sinergiju između ova dva entiteta, možemo da kreiramo veoma uspešan biznis model, tako da obe strane imaju koristi. Korporacija može imati koristi jer može usvojiti novi poslovni model, novu organizacionu kulturu, obrazovanje i postati ona koja nudi rešenja.
Startup može imati koristi zato što korporacija već ima razvijen prodajni kanal, klijente, brend kompanije, finansije, učenje i iskustvo.

DAN 3 – POTVRDITI
Sonja Kresojević imala je zaista težak zadatak, da predstavi inovaciju i kako je skalirati u samo jednom danu.

Kako korporacije reaguju na inovacije? To možemo jednostavno da vidimo kroz ovu statistiku:
6% rukovodilaca zadovoljno je inovativnim performansima svoje kompanije
41% rukovodilaca veruje da su njihove kompanije u opasnosti od prekida
85% rukovodilaca smatra da je inovacija veoma važna
pa ipak:
78% investicija je u zaštiti statusa quo
Danas je ključna stvar u inovacijama odgovoriti na ovo pitanje:
Možete li postati prilagodljiva organizacija koja je u stanju da upravlja svojom osnovnom delatnošću na skali, dok se istovremeno prilagođava promenama kroz kontinuirano učenje, samoprekidanje, fokusiranje na kupce i inovacije za pokretanje dugoročnog napretka?

Koja korporacija treba da ide u ovom pravcu?
Kontinuirano učenje, prihvactanje neizvesnosti, male opklade, fokusiranje na klijenta, agilnost u biznisu, ishodi nad rezultatima.
Ishode nad rezultatima je verovatno najteže promeniti jer su kompanije istrenirane da izvršavaju i generiraju profite. Korporativno razmišljanje je većim delom fokusirano na period od jedne godine, a u tako kratkom periodu ne možete stvoriti vredne rezultate. To je glavni razlog zašto korporacijama treba dramatična promena u razmišljanju.

DAN 4 – RAST
Četvrti dan bio je rezervisan za Afonso Rebelo de Sousa, suosnivača Bundla iz Brisela.

Današnje korporacije se bore sa disruptivnim inovacijama.
Svet se menja sve bržim tempom. Preduzeća se suočavaju sa nekoliko veoma važnih izazova:
– Usvajanje novih tehnologija.
– Novi startupi koji ulaze na tržište.
– Promena potreba klijenata.
Takođe, postoji jedna velika razlika između korporacije i startupa.
Korporacija je stalna organizacija dizajnirana za izvršavanje ponovljivog i skalabilnog poslovnog modela.
Startup je organizacija formirana za traženje ponovljivog i skalabilnog poslovnog modela.
Iz tog razloga korporacija treba da stvori ulogu menadžera inovacija. Posao ove osobe je da pomogne korporaciji da održi istu brzinu i ostane na čelu svoje industrije.

Kako izgleda proces kada menadžer inovacija razvije startup unutar korporacije?
1) Podešavanje scene – Ko ste vi i koju alternativnu industriju gledate?
U ovoj fazi, timovi moraju da razgovaraju o tržišnom i tehnološkom razvoju.
2) Zašto inovirati? Koji su okidači koji stvaraju dugoročni uticaj?
U ovoj fazi, moramo da razgovaramo o tome šta će vaši akteri i CEO posmatrati.
3) Širenje tržišta – Koliko je vaša željena inovacija udaljena od vaših klijenata?
U ovoj fazi, treba da raspravimo kakvu „ideju“ možete kupiti, ali realno usvojiti u vašoj industriji.
4) Mapa sinergije – šta posedujem, kontrolišem ili utičem …
Identifikujte svoje ključno partnerstvo da biste ostvarili svoj poduhvat
5) Gledanje okolo – Ko je to u pravu? Zašto to ispravno shvataju? Možemo li ga ukrasti?
Pobrinite se da uhvatite ne samo zanimljive stvari već i ono što zaista pokreće vrednost.
6) Napravite predlog vrednosti – sve se vrti oko koristi, ali se povezuje sa ponudom…
Počnite tako što ćete znati šta ćete ponuditi za 5 godina.
7) Kartica strateškog pravca – Ovo je osnova za bilo koji kratak pregled u upravi.
Usredsredite se na ono što će smanjiti vašu „potrošnju“.
8) MVP kartica – ovo je osnova za vaše planiranje i sve što vam je potrebno da nešto ostvarite
Fokusirajte se na ono što ćete meriti.

DAN 5 – ODRŽATI
Nakon Afonsovog jutarnjeg uvoda, završni dan su nastavile Sandra Nešić i Alina Gratschner.
Metode ideje i inovacije su veoma interesantne teme zato što sve što radimo moramo nekako i da izmerimo. Glavna svrha metrike je da se upravlja rizikom i nesigurnošću.

Najpoznatiji alati su „biznis kanvas model“ i „value proposition kanvas“. Ovi alati su dostupni na internetu za preuzimanje.
„Biznis kanvas model“ pomaže vam da stvorite vrednost za vaš biznis. Postoji 9 blokova koji su presudni za razvoj biznisa. U središtu svih aktivnosti je naravno kupac.
To je razlog zašto je razvijen novi alat, više fokusiran na kupca. Taj alat se zove „value proposition kanvas“. Ovaj alat vam pomaže da kreirate vrednost za klijenta.
Zaista dobar primer pomeranja fokusa sa proizvoda na kupca je HILTI. Oni su potpuno promenili svoj biznis model i umesto da se bore oko cene sa jeftinijim konkurentom, fokusiraju se na najbolju uslugu koja služi klijentu. I to se isplati.
„Value proposition kanvas“ vam priča o tome kako da stvorite vrednost za svoju mušteriju. Fokus bi trebalo da bude na onome što mušterije pokušavaju da urade. Postoje tri aspekta:
Poslovi mušterija – šta je to što mušterije pokušavaju da urade u svom radu i životu
Bolovi mušterija – opisuju loše ishode, rizike, kao i prepreke vezane za njihov posao
Dobit mušterija – opisuju očekivane ili manje očekivane prednosti koje mušterije traže
Sa „naše“ strane imamo:
Proizvodi i usluge – spisak svih proizvoda i usluga na kojima se zasniva predlog vrednosti
Stvaraoci dobrobita – opišite kako vaši proizvodi i usluge stvaraju dobrobit korisnika
Konačno, u platnu biznis modela treba obratiti pažnju na:
Izvodljivost – Možemo li ga isporučiti?
Želju – Da li ga mušterije žele?
Održivost – Koliko vredi?

Samo za kraj, „Budućnost rada“ je bila prezentacija koja nam je otvorila oči. Šta će biti naše buduće radno mesto? Šta bi bio naš opis posla? Neki zanimljivi podaci:
– Ulog u veštačku inteligenciju 2017.godine je iznosio 12 milijardi dolara, a 2020. će biti 60 milijardi dolara
– Do 2022. godine više od 75 miliona radnika će biti suvišno, ali industriji će biti potrebno dodatnih 125 miliona radnika
– Do 2022. godine više od 54% radnika će morati da obnavlja ili usavršava svoje znanje
Na kraju, jedno pitanje u naslovu izaziva više pitanja nego što smo mogli da zamislimo, što je za nas dobro poznata neizvesnost.

Da li se inovacije mogu naučiti? To zavisi od vas, i samo od vas. Inovacije zahtevaju dugu stazu učenja, brojne eksperimente i validacije. Budite uporni, učite godinama i nemojte se plašiti da probate nešto novo.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*